Zbilja ih nije briga... Moć šteti mozgu - ljudi postaju impulzivniji i gube empatiju Moć ometa neurološki proces zrcaljenja što je temelj ljudske empatije, čega je posljedica otupljivanje poštovanja i simpatije prema drugima, priznanje zasluga, nagrađivanje, utvrdio je Sukhvinder Obhi, kanadski neuroznanstvenik koji je proveo istraživanje među moćnim i "običnim" ljudima stavivši im na glavu uređaj za transkranijalnu magnetsku stimulaciju (TMS). I drugi su utvrdili slično - Dacher Keltner, profesor psihologije s Berkeleyja, pronašao je da ispitanici pod utjecajem moći kao da su pretrpjeli traumatsku ozljedu mozga - postaju impulzivniji, manje svjesni rizika i manje sposobni vidjeti probleme drugih ljudi.

1% najbogatijih Amerikanaca (to su oni što zarađuju 300.000 dolara godišnje pa naviše) znatno manje troše na materijalne stvari i svoje bogatstvo sada pokazuju suptilnije. Bogataši su počeli investirati više u obazovanje, mirovinu i zdravlje, nematerijalne stvari koje koštaju daleko više od dizajnerskih torbica i brzih automobila. Ova vrsta nenametljivog konzumerizma, koja ide od biranja organskog voća do većeg angažmana u odgoju djece, znači višu kvalitetu života i bolju socijalnu mobilnost djece, osigurava i čuva društveni status, iako ga nužno i ne pokazuje, piše digitalni časopis Aeon u zanimljivom članku.

Sajt dana - kako svojom karijerom učiniti svijet boljim ---------- 80.000 Hours je sajt pokrenut sa željom davanja savjeta kako činiti dobro poslom koji radimo, koja je to karijera s velikim pozitivnim društvenim utjecajem. Vrlo ozbiljno i konkretno iznose najveće svjetske probleme, uspoređuju globalne probleme u smislu njihovog mogućeg utjecaja, imaju čak i test kome bi odgovaralo da se pozabavi kojim globalnim problemom. Uglavnom, sajt se svodi na to kako stvoriti bolje društvo, pri čemu je napravljen pametno i kul. Inače, 80.000 sati je prosječan čovjekov radni vijek (8 sati na dan, 5 dana tjedno, odnosno 250 dana godišnje, 40 godina). Više na https://80000hours.org/articles/problem-framework/

https://www.youtube.com/watch?v=FocFked1TbQ

Kako se odijevate, govorite, jedete, čak i šta sebi dozvoljavate da osjećate – sve ovo ljudi rade prema nepisanim pravilima koja su društvene norme i mnoge su internalizovane do stepena da ih i ne primjećujemo. Međutim, ako norme zahtijevaju žrtvu pojedinca za dobrobit grupe, njihovo slijeđenje ponekad može biti skupocjeno. Na Nacionalnom institutu za matematičku i biološku sintezu provedeno je istraživanje o tome kako i zašto ljudi uopće slijede društvene norme. Rezultati studije su pokazali da naša sposobnost da internalizujemo društvene norme zavisi od mnogih faktora čiji zadatak je da stvore saradnju među ljudima koja bi postala instinktivna. Istraživači su polazili od pretpostavke da je privrženost normama društveno ojačana mehanizmom odobravanja i nagrađivanja pojedinaca koji slijede norme, dok se oni koji uzurpiraju te norme kažnjavaju. Cilj istraživača je bio da saznaju da li norme slijedimo zbog njih samih ili zato što želimo izbjeći društvene sankcije. Rezultati su pokazali da je kažnjavanje onih koji ne slijede društvene norme mnogo učinkovitije u postizanju kooperacije nego puko promovisanje učestvovanja. Istraživanje može imati mnoge praktične posljedice. "Svaki dan ljudi donose odluke o tome kako odgovoriti na različite društvene situacije. Te odluke su uvjetovane mnogim faktorima, uključujući socijalne norme i vrijednosti. Razumijevanje efekata socijalnih normi može nam pomoći da bolje razumijevamo donošenje ljudskih odluka i da bolje predvidimo ljudske akcije", rekao je autor Sergey Gavrilets, profesor ekologije i evolutivne biologije i matematike na univerzitetu u Tennesseeju. https://www.klix.ba/lifestyle/vaznost-drustvenih-normi-zasto-slijedimo-nepisana-drustvena-pravila/170524058

Cijena nečega je količina života koji si zamijenio za to. (Thoreau) Ako sve ima cijenu, onda ništa nema vrijednost.

Poslodavcima društvene mreže otkrivaju više negativnih, nego pozitivnih informacija o kandidatima. 61 posto poslodavaca takve je informacije iskoristilo kao "crvenu zastavicu" Fotografije s vaših društvenih profila, itekako mogu "ohladiti" poslodavca. Jedno novije istraživanje pokazalo je da svaki peti poslodavac provjerava kandidate na društvenim mrežama, a njih 50 posto to radi i nakon što zaposli nekog od njih. "Ono što smo otkrili jest da poslodavcima društvene mreže otkrivaju više negativnih, nego pozitivnih informacija o kandidatima", prenosi MSN. 61 posto poslodavaca takve je informacije iskoristilo kao "crvenu zastavicu". Tu spada 71 posto onih koji ne bi uzeli u obzir kandidata s neprimjerenim slikama, 69 njih koji bi isto to napravili za kandidata kod kojeg bi vidjeli negativne komentare o poslu i 60 posto njih koji bi jednako postupili s kandidatom, koji na svom profilu ima slike tulumarenja i alkohola. Samo njih 30 posto eliminiralo bi određenog kandidata zbog neprimjerenih komentara o društvenim i političkim problemima. http://hr.n1info.com/a187317/Sci-Tech/Posao-i-drustvene-mreze-Objave-kojih-se-trebate-kloniti.html

speak more slowly say fewer words smile more focus on the other person