Lice glumca Stevea Buscemija na glavi i cijelom tijelu glumice Jennifer Lawrence (ovdje video) nova je faza u razvoju umjetne inteligencije, zove se “deep fakes”, a ujedno je toliko zadivljujuća, ako je se koristi za, recimo, snimanje filmova, koliko i zastrašujuća, kod korištenja za zavaravanje ljudi.

36 pitanja - Asking thirty-six specific questions plus four minutes of sustained eye contact is a recipe for falling in love, or at least creating intimacy among complete strangers. Creating a close rapport between people who have just met is difficult, especially in laboratory conditions. But psychologist Arthur Aaron of Stony Brook University created a method for doing just this. Recently, the method was tested by writer Mandy Len Catron at the University of British Columbia in Vancouver.

Uvjerenja su na prvom mjestu https://www.youtube.com/watch?v=Ez8MwIqXdpk "Ljudima ne treba da ti vjeruju (needness), nego da ti vjeruju da ti vjeruješ u to... ne žele da ih uvjeriš da je dobro to, nego da vjeruju da vjeruješ u to." Tvoje opsesije mogu postati "posesije" (vlasništvo). Um voli ono što mu je "famlijarno". Izaberi šta će ti biti familijarno. Stimulusi nisu samo vizualno, nego i osjetilni (dotaknuti) i mirisni. Osobe koje najviše inspirišu nisu one koje su uspješne u nečemu, nego one koje prevaziđu strah da to učine. Uvijek ima ljudi kojima ne godiš i kojima nisi inspirativan. Oni nisu bitni, nego onih nekoliko ili mnogo, svejedno, kojima će nešto biti osvijetljeno.

https://www.youtube.com/watch?v=HAnw168huqA

Steve Jobs je učinio mnogo toga za uspjeh. Naučio je tehnike meditacije, čitao neobične knjige i slušao 10 pjesama koje su ga inspirirale i motivirale. Pomagao je i tisućama drugih ljudi da postanu uspješniji i tijekom tog procesa stvorio je jednu od najinovativnijih kompanija svih vremena. To je između ostalog postigao redovno postavljajući svom timu ova pitanja: Što ne funkcionira? Šefovi rijetko kada postavljaju ova jednostavno pitanje iz dva razloga: prvo, žele izbjeći upiranje prstom, i drugo, fokusiranje na problem, a ne na rješenje ima tendenciju srozavati moral. Nažalost, izbjegavanje ovih pitanja može prouzrokovati da mali problemi koji ostaju nespomenuti prerastu u konkretni problem. Jobs je riješio tu dilemu tako da je sazivao djelatnike, postavljajući im pitanja „Što ne funkcionira?“ i potom „Što funkcionira?“ To mu je pomoglo da stekne uvid u problem i da iskoristi novu perspektivu kako bi donio najbolju odluku. Zašto ne funkcionira? Većina šefova zazire od ovog pitanja jer ne žele ulaziti previše u detalje, i jer žele izbjeći da to pitanje preraste u besmislenu raspravu o tome tko je kriv. No Jobs je bio svjestan da postavljanje pitanja „zašto“ za ograničenja dizajna, proizvodnje i distribucije je ono što otvara vrata stalnoj inovaciji. Prema jednoj priči, Jobs je koristio to pitanje da bi potakao u to vrijeme nezamislivu ideju o lansiranju iPhone-a bez fizičke tipkovnice. Je li ovo najbolje što se može učiniti? Ovo je pitanje briljantno i djelotvorno zbog onog što podrazumijeva i načina na koji inspirira. Kada ga je Jobs postavio, implicitno je konstatirao dvije stvari: prvo, da zna da zaposlenik dobro obavlja svoj posao, i drugo, da se neće zadovoljiti s ičim što je ispod njegovog najboljeg mogućeg performansa. Ovo pitanje potaknulo je zaposlenike da se ili obvežu kvaliteti njihova rada, ili da revidiraju plan od početka. https://poslovnipuls.com/2018/05/26/steve-jobs-koristio-je-ova-3-naizgled-jednostavna-pitanja-kako-bi-apple-pretvorio-u-najinovativniju-kompaniju-svih-vremena/

Knjiga "21 days to big idea" autora Bryana Mattimorea donosi najbolje ideje inspirirane stvarnim potrebama, a sjajan primjer za to su uspjeh Facebooka i Marka Zuckerberga... Kreativnost je jedan od najvažnijih aspekata poslovnog uspjeha, a autor knjige “21 Days to a Big Idea! Creating Breakthrough Business Concepts” Bryan Mattimore nudi korisne savjete za pokretanje kreativne energije. Ljudi se često boje razmišljati o svojim idejama jer misle da nisu dovoljno dobre. No da biste doveli svoj mozak u stanje kreativnosti, potrebno je što više razmišljati o svim idejama. Prije nego što se proslavio svojim izumima, Thomas Edison zapisao je na papir 100 ideja koje su mu prve pale na pamet. U procesu pisanja bilo je i mnogo glupih ideja, no sam proces omogućio mu je da proizvede one koje su mijenjale povijest. Kreativna ideja ne pada s neba. One najbolje uvijek su motivirane stvarnim potrebama. Tako je, primjerice, Mark Zuckerberg, osnivač i direktor Facebooka, osmislio stranicu za studente Sveučilišta Harvard, na kojem je i on studirao. Stranica se zvala Thefacebook, a studenti su na njoj mogli vidjeti tko pohađa njihovu grupu, bolje upoznati nove prijatelje te razmjenjivati informacije o kolegijima koje slušaju. Zuckerberg je trenutačno “težak” 61 milijardu dolara. Još jedan važan savjet je da se ne ustručavate tražiti inspiraciju u popularnim idejama. Internet je vaš glavni saveznik u istraživanju. Prateći trendove, lakše ćete naći nešto što je korisno i što se može dobro prodati. Zapamtite da su uspješni ljudi uvijek dobar izvor inspiracije. https://www.amazon.com/21-Days-Big-Idea-Breakthrough/dp/1626818312

Ljudi će u budućnosti živjeti duže, a imat će tijelo i mozak svjež kao u mladosti, i to zahvaljujući genetskoj terapiji davanja novih DNK upustava u stanice, piše MIT Technology Review o projektu Rejuvenate Bio. Slični pokusi napravljeni su na crvima i muhama, znanstvenici s Harvarda započeli su preliminarne eksperimente na psima rase bigl, a onda će se prebaciti na ljude. Nije cilj samo produljiti životni vijek, nego da čovjek u budućnosti "ima tijelo i um dvadesetdvogodišnjaka, a iskustvo čovjeka starog 130 godina". » Money Control, Daily Mail http://www.monitor.hr/vijesti/krenuo-projekt-produljenja-zivotnog-vijeka-covjeka-na-130-godina/404749/

Prijelomna godina IAB: Oglašavanje na Internetu prvi put premašilo televiziju sa 88 milijardi dolara Interactive Advertising Bureau (IAB) objavilo je prošli tjedan izvještaj o prihodima od oglašavanja na internetu. Brojke i dalje pokazuju stalan rast sa novim rekordom svake godine, no prošla godina je posebna po tome što je online oglašavanje (88 milijardi dolara) po prvi put prešišalo oglašavanje na televiziji (70 milijardi). Na mobilno oglašavanje odlazi najveći dio kolača - 50 milijardi ili 57%. » iab.com http://www.monitor.hr/vijesti/iab-oglasavanje-na-internetu-prvi-put-premasilo-televiziju-sa-88-milijardi-dolara/404483/

SIGURNO ste čuli za introverte i ekstroverte, vjerojatno ste se nekad i svrstavali u neku od tih dviju skupina, međutim jeste li čuli za ambiverte? Ako su ekstroverti osobe koje uživaju u tuđem društvu i stalno imaju potrebu biti okruženi drugima, a introverti osobe koje vole samoću i mir te će radije odabrati knjigu nego izlazak subotom navečer, ambiverti su - idealna sredina. Naime, znanstvenici su zaključili da su introverti i ekstroverti dvije krajnosti te da ima mnogo više ljudi koji su zapravo miks oboje, a oni spadaju u ambiverte. Ako ste jednu večer duša zabave i ne želite doma do jutra, a drugu večer se ne možete natjerati ni do trgovine - onda ste vrlo vjerojatno ambivert. Business Insider piše da je istraživanje provedeno 2013. godine pokazalo da bi dvije trećine ljudi moglo spadati u ovu skupinu. Isto istraživanje pokušavalo je opisati karakteristike ambiverta pa su tako, između ostalog, zaključili i da su ambiverti najbolji trgovci. Adam Grant, jedan od znanstvenika koji je radio na istraživanju, kaže da je to zato što su ambiverti najbolji u razumijevanju tuđih osjećaja. Oni ne pričaju previše, ali nisu ni presramežljivi, već se znaju prilagoditi situaciji i komunicirati s osobom upravo onoliko koliko je potrebno i na način na koji joj odgovara i upravo su zbog toga dobri u trgovačkim poslovima. "Prirodno su fleksibilni i prilagodljivi kad se radi o slušanju i razgovaranju s drugim ljudima te zbog toga u prodaji pokazuju dovoljno entuzijazma i samopouzdanja da obave prodaju, no kupcima ne djeluju nametljivo i arogantno, već ih znaju saslušati i razumjeti njihove potrebe", kaže Grant. Ipak, ambiverti često mogu imati problema zbog podvojene osobnosti. Ponekad im je teško procijeniti koju stranu osobnosti naglasiti u kojem trenutku te često imaju dvojbe oko toga što žele. Dok su ekstroverti i introverti prilično sigurni što žele i što im odgovara, ambivertima ta odluka može predstavljati problem.

Širom svijeta, milijuni ljudi rade noću o čemu nema puno službenih podataka, ali po jednoj studiji Sveučilišta Princeton između 7 i 15 posto radne snage u industrijaliziranim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada, unatoč dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, piše BBC. “Ključni problem je naš unutarnji biološki sat koji je namješten na vanjski svijet, odnosno na izlaganje ciklusima svjetla i tame", kaže Russell Foster, stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na Oxfordu. On pojašnjava mehanizam djelovanja biološkog sata kod ljudi i kaže da njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam. Stres povećava razinu šećera u krvi i krvni tlak jer se organizam priprema odgovoriti na potencijalnu prijenju "koja zapravo ne postoji - mi smo samo na poslu", ističe Foster. Povišena razina stresa može dovesti i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa 2. Stres otežava i rad imunološkog sustava što je dobra podloga za više stope raka debelog crijeva ili raka dojke. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je noćni rad kao mogući uzročnik raka. To su dugoročne posljedice, ali nedostatak sna uzrokuje i one akutne. Najvidljiviji je umor, zbog čega informacije ne primamo na pravi način, društvene signale pogrešno interpretiramo te gubimo mogućnost empatije. Radnici u smjenama pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u suprotnosti s biološkim ritmovima. A dodatno, kao što zna svaka osoba koja je radila noćne smjene, nakon njih nije lako maknuti prste od nezdrave hrane. Postoje istaživanja koja kažu da se konzumacija ugljikohidrata penje za 35 do 40 posto nakon samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećane razine hormona grelina koji regulira našu glad. On nas čini gladnima i potiče na konzumaciju šećera i ugljikohidrata. “U konačnici, to baš nije dobro za liniju ili stanja poput dijabetesa tipa 2,” rekao je Foster. Osim češćih zdravstvenih pregleda, djelatnici koji rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebali nadohvat ruke imati zdravu hranu, prije svega voće. Marco Hafner s istraživačkog instituta Rand Europe kaže da vlade sve više postaju svjesne tog problema pa je tako Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom. Dakle postoji sve veća svijest da je nedostatak sna javnozdravstveni problem. Budući da je toliko dokaza o zdravstvenim rizicima noćnih smjena postavlja se pitanje zbog čega se ljudi na njih odlučuju: dok neki nemaju izbora, neki ih i preferiraju. https://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/znanstvenici-upozoravaju-od-nocnih-smjena-mozete-se-razboljeti-pa-cak-i-dobiti-rak-evo-sto-sve-stradava-ako-ne-spavate-nocu/6828939/