SIGURNO ste čuli za introverte i ekstroverte, vjerojatno ste se nekad i svrstavali u neku od tih dviju skupina, međutim jeste li čuli za ambiverte? Ako su ekstroverti osobe koje uživaju u tuđem društvu i stalno imaju potrebu biti okruženi drugima, a introverti osobe koje vole samoću i mir te će radije odabrati knjigu nego izlazak subotom navečer, ambiverti su - idealna sredina. Naime, znanstvenici su zaključili da su introverti i ekstroverti dvije krajnosti te da ima mnogo više ljudi koji su zapravo miks oboje, a oni spadaju u ambiverte. Ako ste jednu večer duša zabave i ne želite doma do jutra, a drugu večer se ne možete natjerati ni do trgovine - onda ste vrlo vjerojatno ambivert. Business Insider piše da je istraživanje provedeno 2013. godine pokazalo da bi dvije trećine ljudi moglo spadati u ovu skupinu. Isto istraživanje pokušavalo je opisati karakteristike ambiverta pa su tako, između ostalog, zaključili i da su ambiverti najbolji trgovci. Adam Grant, jedan od znanstvenika koji je radio na istraživanju, kaže da je to zato što su ambiverti najbolji u razumijevanju tuđih osjećaja. Oni ne pričaju previše, ali nisu ni presramežljivi, već se znaju prilagoditi situaciji i komunicirati s osobom upravo onoliko koliko je potrebno i na način na koji joj odgovara i upravo su zbog toga dobri u trgovačkim poslovima. "Prirodno su fleksibilni i prilagodljivi kad se radi o slušanju i razgovaranju s drugim ljudima te zbog toga u prodaji pokazuju dovoljno entuzijazma i samopouzdanja da obave prodaju, no kupcima ne djeluju nametljivo i arogantno, već ih znaju saslušati i razumjeti njihove potrebe", kaže Grant. Ipak, ambiverti često mogu imati problema zbog podvojene osobnosti. Ponekad im je teško procijeniti koju stranu osobnosti naglasiti u kojem trenutku te često imaju dvojbe oko toga što žele. Dok su ekstroverti i introverti prilično sigurni što žele i što im odgovara, ambivertima ta odluka može predstavljati problem.

Širom svijeta, milijuni ljudi rade noću o čemu nema puno službenih podataka, ali po jednoj studiji Sveučilišta Princeton između 7 i 15 posto radne snage u industrijaliziranim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada, unatoč dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, piše BBC. “Ključni problem je naš unutarnji biološki sat koji je namješten na vanjski svijet, odnosno na izlaganje ciklusima svjetla i tame", kaže Russell Foster, stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na Oxfordu. On pojašnjava mehanizam djelovanja biološkog sata kod ljudi i kaže da njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam. Stres povećava razinu šećera u krvi i krvni tlak jer se organizam priprema odgovoriti na potencijalnu prijenju "koja zapravo ne postoji - mi smo samo na poslu", ističe Foster. Povišena razina stresa može dovesti i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa 2. Stres otežava i rad imunološkog sustava što je dobra podloga za više stope raka debelog crijeva ili raka dojke. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je noćni rad kao mogući uzročnik raka. To su dugoročne posljedice, ali nedostatak sna uzrokuje i one akutne. Najvidljiviji je umor, zbog čega informacije ne primamo na pravi način, društvene signale pogrešno interpretiramo te gubimo mogućnost empatije. Radnici u smjenama pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u suprotnosti s biološkim ritmovima. A dodatno, kao što zna svaka osoba koja je radila noćne smjene, nakon njih nije lako maknuti prste od nezdrave hrane. Postoje istaživanja koja kažu da se konzumacija ugljikohidrata penje za 35 do 40 posto nakon samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećane razine hormona grelina koji regulira našu glad. On nas čini gladnima i potiče na konzumaciju šećera i ugljikohidrata. “U konačnici, to baš nije dobro za liniju ili stanja poput dijabetesa tipa 2,” rekao je Foster. Osim češćih zdravstvenih pregleda, djelatnici koji rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebali nadohvat ruke imati zdravu hranu, prije svega voće. Marco Hafner s istraživačkog instituta Rand Europe kaže da vlade sve više postaju svjesne tog problema pa je tako Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom. Dakle postoji sve veća svijest da je nedostatak sna javnozdravstveni problem. Budući da je toliko dokaza o zdravstvenim rizicima noćnih smjena postavlja se pitanje zbog čega se ljudi na njih odlučuju: dok neki nemaju izbora, neki ih i preferiraju. https://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/znanstvenici-upozoravaju-od-nocnih-smjena-mozete-se-razboljeti-pa-cak-i-dobiti-rak-evo-sto-sve-stradava-ako-ne-spavate-nocu/6828939/

Robot Sophia s naprednom umjetnom inteligencijom dobio je, a moglo bi se reći i "dobila" je, državljanstvo u Saudijskoj Arabiji. Robot je nalik na Audrey Hepburn, oponaša ljudska izraze lice, a i pametna je - "povijesna je stvar biti prvi robot na svijetu koji je dobio državljanstvo", rekla je Sophia kad je postala Saudijka. Naravno da su ljudi vidjeli ironiju u Sophijinom statusu - robotska simulacija žene dobila je slobode koje žene od krvi i mesa u Saudijskoj Arabiji nemaju. Sophia naprimjer ne nosi nikakvo pokrivalo za glavu i ne mora je pratiti nijedan muškarac. » Washington Post http://www.monitor.hr/vijesti/saudijska-arabija-dala-drzavljanstvo-robotu/391569/ ASTROFIZIČAR Stephen Hawking smatra da bi umjetna inteligencija mogla uništiti ljude i stvoriti novi oblik života Slavni britanski astrofizičar Stephen Hawking je zabrinut da bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti cijelo čovječanstvo. On je izrazio bojazan da će ljudi konačno stvoriti umjetnu inteligenciju koja će se nastaviti poboljšavati dok ne postigne superiornost nad ljudima. Hawking smatra da bi rezultat ovoga mogao biti "novi oblik" života. "Ako ljudi mogu dizajnirati kompjuterske viruse, u stanju su dizajnirati i umjetnu inteligenciju koja je u stanju da se poboljšava i replicira. To će biti novi oblik života koji nadmašuje ljude", rekao je Hawking u intervjuu za magazin Wired. Ovo nije prvi put da je fizičar govorio o razvoju umjetne inteligencije. Ranije ove godine apelovao je na kontrolu razvoja tehnologije kako bi se spriječilo uništenje ljudske rase i naglasio je kako ljudi moraju pronaći način da brzo identifikuju potencijalne prijetnje, prije nego tehnologija eskalira i dovede čovječanstvo u opasnost. I 2015. godine izrazio je bojazan da bi umjetna inteligencija mogla postati veoma moćna te da bi nenamjerno mogla uništiti ljudsku zajednicu. "Pravi rizik umjetne inteligencije nije zlo, već kompetentnost. Ova superinteligentna tehnologija će biti izuzetno osposobljena u ostvarivanju svojih ciljeva, a ako ti ciljevi ne budu u skladu s našim, u velikoj smo opasnosti", rekao je Hawking. https://www.klix.ba/scitech/tehnologija/stephen-hawking-smatra-da-bi-umjetna-inteligencija-mogla-unistiti-ljude-i-stvoriti-novi-oblik-zivota/171103003

Pilule za sve - Zašto Amerika ima toliki problem s opijatima? Na milijun Amerikanaca svaki dan se uzme 50.000 opijata što je dvostruko više od Austrije i najviše na svijetu te trostruko više u SAD-u nego 1999. godine. 2015. godine opijati su ubili 33.000 ljudi, što uključuje i heroin, ali polovica umrlih bila je od lijekova na recept. Kako je došle do ove kobne ovisnosti? Liječnici su vrlo skloni prepisivanju lijekova protiv bolova jer su jeftinija opcija nego recimo slanje pacijenta specijalisti. SAD i Novi Zeland jedine su države koje dopuštaju reklamiranje lijekova na recept na TV-u - prošle su godine farmaceutske kompanije u SAD-u potrošile 6,4 milijarde dolara na reklamiranje. Jedna podmuklija metoda su pokloni liječnicima koji su lani iznosili 8 milijardi dolara, a istraživanje je dokazalo da pokloni doktorima povećavaju prepisivanje lijekova. Liječnici nisu na studiju puno učili o ovisnostima i rješenje vide u lijeku, dok u drugim državama tretiraju bol na puno zdravije načije, piše BBC.Permalink (čet, 23:42)

Par kojem plaćaju 200.000 dolara da - putuje svijetom Opis posla: šest mjeseci putovanja svijetom uz objavljivanje fotografija, videa, newslettera i blogova na Internetu; plaća: 200.000 dolara godišnje. Nije loše? Tako žive i rade Collette i Scott Stohler, par iza profila @Roamaroo na Instagramu na kojem objavljuju krasne fotografije savršenih trenutaka s putovanja poput vožnje kajakom, kuckanja čašama po balkonima ili izležavanja na savršenog čistim plažama. Ali, kažu oni, s druge strane fotoaparata nije baš tako glamurorno kao što se po fotografijama čini, a i tisuće ljudi pokušavaju zarađivati ovako dok samo manjini to i uspijeva. Jedna sponzorirana objava košta u prosjeku 300 dolara, a kaže Scott Stohler da nije dovoljno samo stavljati dobre objave nego da treba grebati i da se mora osjetiti strast... » BBCPermalink (čet, 19:07) Online posao Hrvatske zvijezde društvenih mreža: Ella Dvornik, Sonja Kovač i Hana Hadžiavdagić Novo je doba donijelo nova zanimanja, a jedno od tih su influenceri, ljudi koji imaju velik broj pratitelja pa zbog toga dobivaju unosne poslove sa poznatim brendovima čije proizvode reklamiraju. Dnevnik piše o tri domaće zvijezde interneta, to su Ella Dvornik, Sonja Kovač i Hana Hadžiavdagić Tabaković te kako zarađuju na svom imidžu i intimi.Permalink (20:50)

Nxivm - tajna ženska grupa u kojoj članice označavaju prisilnom tetovažom New York Times ima vrlo zanimljiv i nešto duži članak o skupini Nxivm koja okuplja žene u 30-ima i 40-ima s područja SAD-a, Kanade i Meksika, a koja se predstavlja kao organizacija za samopomoć. No, bivša članica Sarah Edmondson ispričala je njujorškom listu da je prije ulaska u Nxivm (neksium) morala dati kompromitirajuće dokumente (gole fotografije sebe ili tako nešto) da ih ne bi razotkrivala za slučaj da ih napusti. Pri ulasku u grupu skinuli su je do gola i obredno joj tetovirali kvadratić, kad je odlučila da ne ulazi ovamo. Žene koje međutim uđu u skupinu prisliljene su ići na dijete, o čemu priča glumica Catherine Oxenberg (poznata iz 'Dinastije', inače kći srpske princeze Jelisavete Karađorđević) čija se kći po naredbi izgladnjivala, e da bi "izgradila karakter". Od kraja 1990-ih oko 16.000 osoba bilo je na Nxivmovim tečajevima koji bi trebali donijeti jači osjećaj samoispunjenja i eliminirati psihološke emocionalne barijere. Oni koji su dublje ušli u grupu, međutim, odustajali su od karijere, obitelji i prijatelja te postajali sljedbenici vođe Nxivma Keitha Renierea, poznatog kao Vanguard, kojeg optužuju za seksualno iskorištavanje žena u organizaciji i izvlačenje novca od sljedbenika. » NY TimesPermalink (čet, 21:46) Jedni protiv drugih igramo (košarku), zajedno se borimo Tiho bratstvo igrača u NBA The New Yorker ima zanimljivi članak o promjeni odnosa među igračima NBA, a povodom nedavne nezgode Gordona Haywarda na utakmici Cleveland Cavaliersa i Boston Celticsa kad je Hayward u doskoku preko LeBrona Jamesa pao pa žestoko zakrenuo gležanj (ovdje video, zaista gadno izgleda). Ostali igrači na terenu spontano su se okupili u, čini se, molitvi, nakon utakmice njegovi Celticsi su se molili i u svlačionici, a suigrač Kyrie Irving se rasplakao na terenu. Slika večeri je bila ona braniča Cavaliersa Dwyanea Wadea koji kleči, a u pozadini se vidi Haywarda kako se grči. New Yorkerov novinar ocjenjuje kako su NBA igrači iskoristili svoju novostvorenu moć da izgrade nešto trajno - solidarnost. Znaju koliko je bilo teško dohvatiti tu moć i koliko je zapravo kratkotajna i krhka.Permalink ( Kad flertovanje postaje seksualno zlostavljanje? Prilikom upoznavanja novih ljudi u igri može biti lagano flertovanje, no kada su komentari seksualni i neprimjereni, i kada osoba uporno nastavlja s njima, iako je takvo ponašanje neželjeno, radi se o seksualnom uznemiravanju/zlostavljanju. Također tu spadaju neželjeni telefonski pozivi i poruke, posjeti kući i poslu, fotografiranje, dodiri, slanje prijetnji, maltretiranje na društvenim mrežama...

JADAV PAYENG već 37 godina svakodnevno odlazi na otok Majuli, koji je zbog velikog krčenja šuma svojevremeno pretvoren u pustinju, te sadi po jedno novo drvo. Svoje prvo na indijskom otoku na kojem je odrastao, i katastrofi svjedočio iz prve ruke, zasadio je 1979. godine i to mu je svakodnevna misija već 37 godina. Otok Majuli sad je prelijepa šuma i dom za mnoge životinjske vrste, baš kao što je nekad bio, a sve zahvaljujući upornosti i predanosti jednog čovjeka. Njegova priča pretvorena je i u dokumetarac "The Forrest Man" koji je premijerno prikazan na festivalu u Cannesu 2014. godine.

AMERIČKI ekonomist Richard Thaler, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiju za doprinos u području bihevioralne ekonomije, postavio je veoma zanimljivo pitanje kolumnistu New York Timesa, Paulu Sullivanu, u razgovoru za Sullivanovu knjigu "The Thin Green Line: The Money Secrets of the Super Wealthy", a koje naglašava ono što mnogima nije jasno u vezi novca. "Koliko bi vas koštalo da popijete bocu vina koju ste kupili prije nekoliko godina za 50 dolara, a koja sad vrijedi 500 dolara?", pitao je Thaler. To pitanje ilustrira kako ljudi miješaju dva osnovna ekonomska pojma: nepovratne troškove i oportunitetne troškove. Nepovratni troškovi predstavljaju novac koji ste već potrošili. Više ga nemate i ništa ne možete napraviti da ga vratite. Morate ga otpisati. U ovom slučaju, to je 50 dolara koje ste morali potrošiti da kupite tu bocu vina. Oportunitetni troškovi predstavljaju cijenu izbora jedne "akcije" u odnosu na drugu - u ovom slučaju to označava odluku da popijete bocu vina umjesto da je prodate za 500 dolara ili je čak zadržite i prodate za još više u budućnosti. Točan odgovor je da bi vas odluka da popijete tu bocu vina koštala 500 dolara jer ste odlučili uživati u njoj umjesto prodati je. "Većina ljudi bi odgovorila da ih to ne košta ništa", rekao je Thaler Sullivanu. "Neki ljudi bi čak išli tako daleko da bi rekli da su na neki način zaradili što su popili tu bocu vina jer su je platili 'samo' 50 dolara. To je mentalna računica", zaključio je. "Vrlo je vjerojatno da bi mnogim ljudima koji bi odlučili popiti tu bocu vina bilo veoma teško izaći na večeru i platiti u restoranu tu istu bocu 500 dolara, iako je to upravo ono što su učinili odlukom da je popiju. Oni vole mislite da je to dobar 'deal' jer su prije nekoliko godina to vino platili 50 dolara", kaže Sullivan koji pokušava objasniti da ljudi ne razmišljaju racionalno kada je riječ o novcu te da kupuju previše, a štede premalo.

Istraživanje o tome kako trošak utječe na našu percepciju pokazuje da je cijena toliko važna našem razumijevanju vrijednosti da ponekad cijenimo skupe stvari kao superiornije ili učinkovitije, čak i ako su iste kvalitete kao jeftiniji izbor. Jedna studija Kalifornijskog tehnološkog instituta (Caltech) i znanstvenika Sveučilišta Stanford pokazala je da ljudi ne samo da cijene isto vino kao bolje ako im je rečeno da je skuplje nego i magnetska rezonanca pokazuje da su više uživali dok su ga pili dok su mislili da je skuplje, piše BBC Strogo povjerljivo Kako FBI oblikuje sliku o sebi kroz filmove Kako FBI oblikuje sliku o sebi kroz filmove FBI, logično, ima veliki interes prema filmovima koji se bave tematikom te državne agencije, te stoga ima i posebni odjel koji se bavi tim pitanjima i komunicira s Hollywoodom. Posljednjih godina, u težnji da poprave svoju sliku u javnosti, ali i kako bi kontrolirali što izlazi van, počeli su se aktivno javljati i nuditi informacije filmašima. Ima situacija kada su zabranili objavu nekih detalja. Buzzfeed piše o toj zanimljivoj temi.

Autor: Ljerka Bratonja Martinović Objavljeno: 30. rujan 2017. u 10:04 HZZO: Pri kontroli opravdanosti bolovanja zatvoreno 33 posto bolovanja Štimac: Nakon kontrole HZZO-a smanjuje se stopa bolovanja u KBC-u Rijeka Odnos prema radu i danas se često vodi krilaticom »ne možeš me tako malo platiti, koliko malo mogu raditi«. Ne postoji sustav nagrađivanja koji bi radnika motivirao da radi bolje, ističe sociolog Zlatko Miliša Unatoč pojačanim kontrolama bolovanja u zadnje dvije godine, stopa bolovanja i dalje raste. Najmanje je izostanaka s posla zbog bolesti u proteklom desetljeću zabilježeno u 2014. godini, sa stopom od 2,76, u 2015. godini stopa bolovanja je bila 3,03, a u prvih šest mjeseci ove godine dostigla je 3,36. Iako se u pohodima HZZO-ovih kontrolora u prosjeku zaključi svako četvrto bolovanje, njihov je broj u porastu, a dnevno je na bolovanju oko 50.000 radnika. Problem se, upozoravaju liječnici, uporno rješava na krivom mjestu jer nastaje na tržištu rada, a ne u njihovim ordinacijama. – Bez obzira na povećane kontrole, stopa bolovanja raste. To je dokaz da na stopu bolovanja ne utječemo mi, nego društvene okolnosti. Mi smo tu da pregledamo pacijenta, da liječimo, a ako nam kaže da ga bole leđa, da je nervozan i napet, naravno da ću mu vjerovati. Nisam detektiv niti policajac. Ne mogu znati govori li istinu, kao što ne mogu utjecati na to što pacijenti na bolovanju mjesecima čekaju na operaciju kralježnice – ilustrira Vikica Krolo, predsjednica KoHOM-a.